Uładzimir Pucin adznačaje važnaść raźvićcia rasijska-biełaruskaha supracoŭnictva niezaležna ad kanjunktury. Pra heta prem'jer-ministr Rasii zajaviŭ 15 kastryčnika ŭ Maskvie, adkryvajučy pasiadžeńnie cavieta ministraŭ cajuznaj dziaržavy Biełarusi i Rasii.

«Važna, kab hetyja pazityŭnyja pracesy raźvivalisia niezaležna ad biahučaj kanjunktury. Jana byvaje roznaj, jak my razumiejem, ale ja hłyboka pierakanany: prablemy, sprečki, niedastatkovaje razumieńnie, jakoje ŭźnikaje pamiž blizkimi, susiedziami, jak heta byvaje ŭ siamji, jany niepaźbiežnyja, ale žyćciovyja intaresy, žadańni našych braterskich narodaŭ važniejšyja», — cytuje Pucina RIA Novosti.

Premjer RF padkreśliŭ, što Rasija i Biełaruś pastupova pieraadolvajuć nastupstvy hłabalnaha kryzisu, vychodziać na trajektoryju ŭstojlivaha rostu. Šmat u čym heta vynik ciesnaj kaardynacyi dziejańniaŭ dźviuch krain u 2008–2010 hadach, pracy ŭ ramkach sumiesnaha Płana pa minimizacyi nastupstvaŭ kryzisu, ličyć Pucin.

«U studzieni-žniŭni hetaha hoda dvuchbakovy tavaraabarot prybaviŭ 20%, ciapier na dvuchbakovaj sustrečy ź Siarhiejem Siarhiejevičam (prem'jer-ministram Biełarusi Siarhiejem Sidorskim) ja źviarnuŭ uvahu svajho kalehi na toje, što ekspart biełaruskich tavaraŭ u Rasiju ros z apieradžalnym tempam i skłaŭ 50%», — adznačyŭ kiraŭnik rasijskaha ŭrada.

Pavodle słoŭ Pucina, nieabchodna taksama zadziejničać patencyjał vytvorčaj kaapieracyi, aktyvizavać uzajemny abmien inviestycyjami i padtrymlivać sumiesnyja vysokatechnałahičnyja prajekty, u tym liku za košt biudžetu cajuznaj dziaržavy.

«Siońnia nam treba razhledzieć jaho asnoŭnyja paramietry, uzhadnić pryjarytety biudžetnaj palityki na 2011 hod, treba maksimalna chutka zaviaršyć pracu nad biudžetam, kab zabiaśpiečyć rytmičnaje finansavańnie i realizacyju sajuznych prahram», — padkreśliŭ Pucin.

Jon taksama paviedamiŭ, što na pasiadžeńni budzie razhladacca realizacyja kancepcyi sacyjalnaha raźvićcia sajuznaj dziaržavy.

U svaju čarhu prem'jer-ministr Biełarusi Siarhiej Sidorski adznačyŭ, što abjom tavaraabarotu za studzień-žnivień 2010 hoda pamiž Rasijaj i Biełaruśsiu skłaŭ 500 młrd rasijskich rubloŭ.

«Biełaruś i Rasija paśpiachova pieraadolvajuć niehatyŭnyja nastupstvy kryzisu, ekanomiki demanstrujuć rost pa asnoŭnych kirunkach», — skazaŭ jon.

Sidorski padkreśliŭ, što «Biełaruś nastrojena na kanstruktyŭnuju pracu».

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?