Pabła Łarain — aŭtar niekalkich filmaŭ pra epochu Pinačeta.

Jaho novaja karcina «Nie», tolki što pakazanaja ŭ kanskim «Dvuchtydnioviku režysioraŭ», raspaviadaje pra toje, jak dyktatura ŭ Čyli skončyłasia, — i heta amal kamiedyja.

Režym mieŭ patrebu ŭ lehitymizacyi za miažoj, i ŭ 1988-m Pinačet pahadziŭsia na praviadzieńnie refierendumu, padčas jakoha hramadzianie pavinny byli spynić abo praciahnuć jaho paŭnamoctvy.

Zhodna z zakonam praciŭniki dyktatara na 27 dzion atrymali dostup da teleefiru — i heta akaličnaść źmianiła chod čylijskaj historyi.

Hałoŭny hieroj karciny Rene Saaviedra (Hael Harsija Biernal) — kapirajtar z bujnoha rekłamnaha ahienctva. Heta vydumany piersanaž, u jakoha było niekalki realnych pratatypaŭ.

Saaviedra — typovy pradstaŭnik kreatyŭnaha kłasa: lubić skiejt, honačnyja mašyny i cacačnuju čyhunku svajho syna, u palityku nie ŭmiešvajecca, žyćcio jaho bolš čym kamfortnaje.
Bieź vialikaj achvoty (abaviazacielstvy pierad siabrami baćkoŭ) jon zhadžajecca prydumać stratehiju dla kampanii «Nie» (suprać Pinačeta), pierakanaŭšy zakazčyka nie raspaviadać ab złačynstvach dyktatara i nie pakazvać źniaviečanyja cieły jaho achviar. Saaviedra zdymaje roliki, u jakich pa ekranie skačuć ščaślivyja padletki, chor žančyn śpiavaje viasiołuju pieśniu (pa sensie i matyvu — niešta nakštałt «Byvaj, piz…ł»), u promniach sonca z uzhorka spuskajecca dvuchmiatrovy pryhažun.
Budučynia bieź Pinačeta akazvajecca nie tolki mahčymaj — jana vyhladaje pryvabnaj,
jak butelka koka-koły (Łarain nie vynachodziŭ kampaniju nanova, u filmie vykarystoŭvajucca sapraŭdnyja roliki, kab jany nie kantrastavali z hulniavymi epizodami, karcina akuratna stylizavanaja pad videafilm z 1980-ch).
Apazicyja zahadzia ŭpeŭnienaja ŭ parazie: Pinačeta padtrymlivaje bolšaść nasielnictva.
(«Jon vyjhraje navat biez falsifikacyi vybaraŭ», — kaža adzin ź piersanažaŭ.)
Susiedka hałoŭnaha hieroja źbirajecca hałasavać za padaŭžeńnie paŭnamoctvaŭ, tamu što šanuje stabilnaść (dziaržaŭnaja prapahanda, adpaviedna, abvinavačvaje supiernikaŭ u razhojdvańni łodki). Byłaja žonka paprakaje Rene za kałabaracyjanizm, bo ŭdzielničać u vybarach — značyć hulać pa praviłach dyktatara i być kałabaracyjanistam. Načalnik prapanuje dolu ŭ kampanii, kali hieroj admovicca ad prajektu.
Saaviedra nie zhadžajecca, davodzić spravu da kanca, niahledziačy na viałaje zapałochvańnie z boku sastarełaha režymu, — i niečakana pieramahaje.
Dyktatura, jakaja zdavałasia nieparušnaj, biasśledna raśsiejvajecca za adnu noč.
Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?