Siońnia Alaksandr Łukašenka sustreŭsia ź siabrami praŭładnaha Sajuza piśmieńnikaŭ Biełarusi. Padčas sustrečy jon znoŭ padzialiŭ piśmieńnikaŭ na «česnych» i «niačesnych», a taksama prapanavaŭ vydalić z školnaj prahramy «druharadnych» aŭtaraŭ.

«Heta praciah vajny ź biełaruskaj kulturaj — movaj, litaraturaj, fiłasofijaj, — kaža paet i eks-kandydat u prezidenty Uładzimir Niaklajeŭ. — 

Asabista Łukašenka padzialiŭ piśmieńnikaŭ na „pravilnych“ i „niapravilnych“, heta całkam jahonaja zasłuha.
U tyja hady, kali adbyłosia rassłajeńnie, źjaviŭsia druhi sajuz piśmieńnikaŭ — heta było stvorana štučna i z zrazumiełaj metaj.
Usio pačałosia paśla taho, jak my, piśmieńniki, vystupili suprać idei stvareńnia adzinaj dziaržavy z Rasijaj.
Asabista ja imknuŭsia humanitarna źmianić hetaha čałavieka, tady nie atrymałasia, i mienavita tamu mnie daviałosia iści ŭ palityku. Kali Łukašenka kaža pra tvory, jakija jak byccam by źnievažajuć Biełaruś — dyk niama nivodnaha takoha tvora».

Nieabyjakavy da litaratury błohier Jaŭhien Lipkovič raić stavicca da hučnych zajaŭ pa-fiłasofsku: «Litaratura pieražyvie lubyja zajavy. Sapraŭdy talenavityja tvory zastanucca, heta ž ludzi vyrašajuć sami, a nie pavodle jakich-niebudź zajavaŭ. Toje samaje tyčycca i školnaj prahramy. Nam treba mienš źviartać uvahi na ŭsie hetyja zajavy — heta karysna dla zdaroŭja i dla daŭhalećcia. Čym mieniej źviartajem uvahi — tym mieniej hublajem zdaroŭja».

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?