Historyk Uładzimir Lachoŭski vydaŭ manahrafiju, pryśviečanuju hetamu pytańniu.

Školnictva ŭ Biełarusi za hety niepraciahły čas pieražyło čatyry ŭładnyja režymy: rasijskuju manarchiju, niamieckuju akupacyju, rasijski Časovy ŭrad, savieckuju ŭładu. I kožny prynosiŭ niešta svajo. «Pry hetym najbolš niedaśledavanym zastajecca pytańnie ab stanoviščy školnaj aśviety na biełaruskich ziemlach, jakija akazalisia ŭ 1915-1918 hh. pad akupacyjaj kajzieraŭskaj Niamieččyny», — śćviardžaje aŭtar.

Uładzimir Lachoŭski — kandydat histaryčnych navuk. U śfieru jaho navukovych intaresaŭ uvachodzić historyja kultury i aśvietnictva Biełarusi druhoj pałovy XIX — pieršaj pałovy XX st.; historyja Pieršaj suśvietnaj vajny; historyja biełaruskaha nacyjanalnaha ruchu i biełaruskaj emihracyi pieršaj pałovy XX st. Adzin z układalnikaŭ zbornika «Słucki zbrojny čyn 1920 h. u dakumientach i ŭspaminach».

Ale viadoma, što mienavita «kajzieraŭski čas» prynios biełarusizacyju ŭ škoły. «Movaj vykładańnia pavinna być rodnaja (matčyna) mova…

Rasijskaja mova jak mova navučańnia va ŭsich škołach zabaraniajecca,

ale moža fakultatyŭna vykładacca ŭ siarednich i vyšejšych šołach. Navučańnie relihii pavinna adbyvacca tolki ŭ rodnaj movie, a ŭ jaŭrejaŭ na movie ich relihii». Zahadvałasia ŭ Pastanovie hałoŭnaha kamandzira niamieckaha Uschodniaha frontu «Asnoŭnyja napramki pa adradžeńniu školnaj spravy ŭ Obier Ost» 22 śniežnia 1915 hoda.

U skład Obier Ost uvajšła terytoryja Kovienskaj i Haradzienskaj hubierniaŭ, Vilenski, Ašmianski, Lidski, Śviancianski, Trokski paviety, častki Vilejskaha i Dzisienskaha pavietaŭ, zachodnija vołaści Dźvinskaha pavieta, častki Navahradskaha i Pinskaha pavietaŭ.

Uładzimr Lachoŭski ŭ manahrafii razhledzieŭ nie tolki biełaruskuju adukacyja pry kožnaj uładzie, ale źviarnuŭsia i da prablemy raźvićcia ŭ hady vajny nacyjanalnaha školnictva palakaŭ, jaŭrejaŭ, litoŭcaŭ, tataraŭ. Piša jon i ab niaŭdałaj sprobie ŭ 1918 hodzie stvaryć krajovy ŭniviersitet u Biełarusi.

U knizie vykarystana bolš za sotniu ilustracyj, častka z katorych publikujecca ŭpieršyniu. U dadatku drukujucca dakumienty i statystyčnyja dadzienyja pa temie.

Školnaja adukacyja ŭ Biełarusi padčas niamieckaj akupacyi (1915-1918) / Uładzimir Lachoŭski. — Vilnia: Instytut biełarusistyki; Biełastok: Biełaruskaje histaryčnaje tavarystva, 2010. — 340 s.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?