Prestyžnaje amierykanskaje vydaviectva Northwestern University Press vypuściła raman Viktara Marcinoviča «Paranoja», u svoj čas napaŭzabaronieny ŭ Biełarusi. Reality-antyŭtopija, a mienavita tak aŭtar vyznačaje žanr knihi, vyjšła ŭ 2009 hodzie ŭ najbujniešym rasijskim vydaviectvie AST. Pradmovu da amierykanskaha vydańnia napisaŭ vydatny historyk Cimaci Snajder. Heta jon pieršym źviarnuŭ uvahu amierykanskich čytačoŭ na raman, apublikavaŭšy recenziju na jaho ŭ «Ńju-Jork revju of buks».

«Samoj knihi ja jašče nie bačyŭ, — raskazaŭ NN Viktar Marcinovič. — Całkam pierakładu mnie nie dasyłali, vidać, kab paźbiehnuć knižnaha piractva.
Ja bačyŭ tolki frahmient, jaki byŭ nadrukavany ŭ časopisie Epiphany. Pierakład padaŭsia mnie vielmi jakasnym. Pierakładčyk — prafiesar słavistyki Dajen Niemiec-Ihnašava — ščylna i doŭha pracavała z tekstam. Paśla ź im nie mieniej ščylna pracavaŭ redaktar».

«Naša Niva»: Z tekstu ramana źnikła słova «Minsk». Čamu?

Viktar Marcinovič: Redaktar prapanavaŭ prybrać. Zatoje na vokładcy — minskaja płošča Pieramohi, adno z samych paznavalnych miescaŭ u horadzie. U tekście ramana šmat namiokaŭ na krainu, u jakoj adbyvajecca dziejańnie: hałoŭny hieroj — aŭtar zbornika «Kraina na litaru „B“», pryhadvajecca i «apošniaja dyktatura Jeŭropy» ŭ iraničnym klučy.

Ja pahadziŭsia, što Minsk z tekstu možna prybrać — tak estetyčna lepiej, nie «ŭ łob».

«Naša Niva»: Jak vy ŭjaŭlajecie svaju amierykanskuju aŭdytoryju?

VM: Heta luby čałaviek, jaki viedaje pra isnavańnie inšych krainaŭ aproč ZŠA. Kniha maje detektyŭny siužet, heta historyja pra kachańnie. Ci strelić «Paranoja»? Nie viedaju, ź inšaha boku, miehapapularnaja kniha «50 adcieńniaŭ šeraha» taksama pryjšła da čytačoŭ ź internetu, tamu ŭsio moža być.

«NN»: Aproč taho ciaham pary miesiacaŭ u internecie i kniharniach musić źjavicca Vaš novy raman — «Sfahnum»…

VM: My supolna ź niezaležnym Sajuzam piśmieńnikaŭ i sajtam 34mag.net płanujem vypuścić knihu ŭ mai.

«Sfahnum» napisany pa-rasiejsku, ale na papiery vyjdzie ŭ biełaruskim pierakładzie,
jaki zrabiŭ Vital Ryžkoŭ. A voś sieciŭny reliz na 34mag.net budzie rasiejskamoŭnym.
Dziŭnaja situacyja, ale hetaja kniha jašče ŭ rukapisie trapiła ŭ łonh-list rasiejskaj premii «Nacyjanalny biestsieler». Kaniečnie, premiju jana nie atrymaje, bo ja biełarus,
a premija raźličanaja na rasiejskich piśmieńnikaŭ, pa-druhoje, heta tolki rukapis. Ale mianie hety fakt uzradavaŭ.
Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?