«Mahu skazać pa hetaj temie nastupnaje. My siońnia absalutna vyrazna razumiejem, što dziejecca ŭ hałavie ŭ spadara Łukašenki, z punktu hledžańnia jaho adkaznaści pierad i spadarom Pucinym, i pierad svaim narodam — heta roznyja ŭzroŭni. My absalutna dakładna razumiejem, što ŭ Biełarusi, u adroźnieńnie ad Rasii, absalutna inšyja hramadskija nastroi, tam nichto nie padtrymlivaje vajnu jak takuju.
Heta značyć, kali ŭ Rasii biez hetych vizavych abmiežavańniaŭ 80% padtrymlivajuć vajnu, bo jany nie płaciać za heta nijakaj cany, to ŭ Biełarusi padtrymlivajuć vajnu nie bolš za 10-15%, nie bolš za toje», — akcentavaŭ Padalak.
Jon dadaŭ, što biełaruskaja armija całkam demaralizavanaja, tamu što ŭ Biełarusi majuć bolš infarmacyi pra toje, što na samoj spravie adbyvajecca va Ukrainie.
«My razumiejem, što biełaruskaja armija całkam demaralizavanaja, to-bok jana ŭ tym vyhladzie, u jakim siońnia znachodzicca. Jany majuć bolš infarmacyi pra toje, što adbyvajecca va Ukrainie. Jany ŭsio ž nie ŭ takoj infarmacyjnaj prastory žyvuć, jak ruskija, tam nie takija abmiežavańni. Tamu jany značna bolš viedajuć pra toje, što adbyvajecca va Ukrainie», — skazaŭ Padalak.
Jon adznačyŭ taksama, što niejkija stratehičnyja ruchi ad Biełarusi možna było čakać na pieršych tydniach pačatku vajny.
«Možna było čakać niejkija niezrazumiełyja ruchi Biełarusi, z punktu hledžańnia stratehičnych ruchaŭ, na pieršych tydniach vajny. Tamu što Biełaruś, mienavita palityčnaje kiraŭnictva spadara Łukašenki, mahli b padumać, što atrymajuć niejkija dyvidendy z hetaj vajny.
Siońnia ŭžo navat Łukašenka zrazumieŭ, što hetaja vajna ciaham 190 dzion, heta vielmi niehatyŭna i ŭ histaryčnym sensie dla jaho budzie, i ŭ taktyčnym, i ŭ stratehičnym sensie. Heta vajna, jakaja budzie prynosić tolki minusy, u tym liku spadaru Łukašenku, tam niama nijakich bieniefitaŭ, na jakija jon raźličvaŭ by ŭ pačatku», — rastłumačyŭ Padalak.
Jon taksama adznačyŭ, što biełaruskaja armija nie maje takoj kolkaści ludziej, jakaja treba dla viadzieńnia efiektyŭnaj vajny.
«Nu i, narešcie, my aceńvajem nie tolki maralnaje stanovišča hramadstva i vojska Biełarusi. My razumiejem, što taktyčna ŭ ich niama takoj kolkaści ludziej, jakuju treba dla viadzieńnia efiektyŭnaj vajny va Ukrainie.
Heta značyć, rasijanie zadziejničali ŭžo bolš za 250 tysiač čałaviek u vajnie suprać Ukrainy i heta im nie dapamahaje, a ŭ Biełarusi takoj kolkaści niama vojskaŭ», — skazaŭ Padalak.
Daradca kiraŭnika Ofisa prezidenta padsumavaŭ, što choć Biełaruś i daje svaju infrastrukturu dy pavietranuju prastoru dla bambavańnia ŭkrainskaj ziamli, možna čakać, što na bolšaje jana nie pojdzie.
«I tamu budziem čakać taho, što choć škada, što Biełaruś biare ŭdzieł u vajnie, dajučy svaju infrastrukturu i svaju pavietranuju prastoru dla bambavańnia ŭkrainskaj ziamli, na bolšaje jana nie pojdzie», — padkreśliŭ Padalak.